IZBOR MJESTA NA RIBNJAKU

Na ribnjaku se ribolovno mjesto često odabire slučajno ili se iz navike lovi uvijek na istom. Ali čemu i najbolja smjesa za primamljivanje, najmodernija oprema i najfiniji sistem, ako na mjestu na kojem se lovi nema ribe !


Linjak, bodorka, crvenperka, šaran, karas i deverika vrste su koje u ribnjacima nalaze savršene uvjete za život.

Tijekom zimskog razdoblja, čini se da život u ribnjacima prestaje. Ribe značajno smanje svoju aktivnost i prema vrstama, ili se umrtve ili padnu u zimski san. Prve hladnoće kao da zatvore usta bodorkama, no ubrzo naviknute na niže temparature, ponovno se počinju kretati.

Život se budi s prvim proljetnim suncem. Flora ponovno raste, plankton se umnožava, a bijela se riba započinje kretati osobito u zaštićenim uvalicama i oko trava gdje se voda brže zagrijava. Proljeće je sasvim sigurno najbolje godišnje doba za ribolov na ribnjacima.
Bijela se riba zatim priprema za reprodukciju koja se odvija od sredine svibnja do kraja lipnja, već prema regijama.

Ljeto i velike vrućine nešto je teže razdoblje za ribolov na ribnjacima, osim za ribe sa dna kao što je šaran, deverika, linjak... Olujne su kiše u to doba dobrodošle jer rashlađuju vodu i obogaćuju je kisikom.

Rashlađivanje voda u rujnu i listopadu često ponovno aktivira bijelu ribu. No prve im hladnoće zatvaraju usta. Zatim dolazi zima i ciklus se ponavlja.

  

 

Otok, poluotok i pritoci

Otok je vrlo zanimljivo mjesto za ribolov bijele ribe, no nije poželjno loviti blizu obale, već na mjestima gdje otok dotiče dno ribnjaka, a koja se obično nalaze na 3 do 6 metara od obale.

Poluotok, kao prirodni ponton, omogućuje nam da se smjestimo na suhom, a opet blizu dubokih zona koje se redovito strmo spuštaju već na prvim metrima od obale.

Dotok vode, čak i najmanji, za kišnih dana neiscrpan je izvor hrane jer donosi u ribnjak kukce, crve, ličinke... U svakom slučaju, voda je tu uvijek hladnija i bogatija kisikom. Okolina takvih zona rijetko je nenaseljena.

  


U većini je slučajeva na ribnjacima potrebno loviti dosta daleko od obale. U takvim uvjetima ribolov na engleski način s fiksnim plovkom* pruža najbolje rezultate.

Zone vegetacije

Brojni vodeni puževi i mekušci smještaju se po stabljikama lopoča, a velike ciprinide to znaju. Pored toga, lopoči predstavljaju prirodni zaklon protiv sunca. Prolazi i podvodni hodnici koji vode prema dubinama, posebno su zanimljivi.

Pored vodenog bilja treba voditi računa i o vegetaciji koja natkriva obale ribnjaka. Riječ je malenim ili čak pravim stablima čije je korijenje napola pod zemljom, napola u vodi. Čak i ako ta zona nije duboka, ribe tu dolaze jer nalaze hladovinu, a to znači svježinu, ali i hranu jer se ličinke i kukci hrane lišćem koje pada u vodu.

  


Postoje mjesta gdje hrane ima u obilju pri dnu ali ih nedostatak vanjskih znakova čini teško prepoznatljivima. Samo niz mjehurića ili ponavljani skokovi redovito potvrđuju nazočnost riba.

Male brane i rupe

Preko malih brana može se po potrebi isprazniti ribnjak. Postavljene na nasipu to znaju biti najdublje zone. Voda je tu ljeti najsvježija, a zimi najtoplija, dok je hrane u izobilju po dnu.

Ribnjaci su često smješteni u malim dolinama gdje dno nije pravilno što pospješuje stvaranje rupa. Neki sektori, dublji i za samo nekoliko desetaka centimetara od ostalih, dovoljni su za grupiranje većine stanovnika cijele zone.

    

Naseljenost ribnjaka ovisi o brojnim parametrima, o površini, o regiji, o podrijetlu voda (ribnjaci u koje se ulijevaju potoci su uvijek bogatiji od onih koje napajaju podzemne vode), o temperaturi, o dubini, o sadržaju mineralnih soli, o vegetaciji, o količini rapoložive hrane...U najbogatijim ribnjacima godišnja produkcija dostiže 500 kg ribe po hektaru, dok u najsiromašnijim oko stotinu, ponekad i manje.

[Vidjeti arhive]

Prethodna

Prethodna   * fiksni plovak: koristi se kod ribolova na engleski način svaki put kada je dubina ribolova manja od dužine pruta, za razliku od kliznog plovka koji se koristi u dubokim zonama kada je dubina ribolova veća od dužine pruta.  

Prethodna ...

   

[Prethodna stranica | Home pageUvod  |  Vodič  |  Plan navigacije  | Slatkovodne ribe | Autorska pravaZakonski uvjeti  | Komunicirajte ]