VRIJEME ŠTUKE
Na početku sezone ribolova na štuku najbolje rezultate daju varaličarske tehnike jer omogućuju da se u kratkom vremenu, no na vrlo efikasan način, pretraži veliki broj različitih mjesta među kojima ona zakrčena poput potopljenih stabala koja najčešće kriju štuku. No, može se na takvim mjestima i postaviti zamka, a zatim čekati na griz. Početnicima savjetujemo da okušaju sreću s gumenim varalicama. Diskretan pristup, strpljenje i koncentracija osnovna su pravila da bi se i na najmanji griz moglo pravilno i na vrijeme reagirati.

Mušičarenje : s imitacijama poput buzzera usred dana između 12h i 15h.
Grabežljivice : štuka s tehnikom povlačenja olova na dnu, na svim zakrčenim mjestima.
Salmonide : pastrva sa živim pijorom, na velikim rijakama usred struja.
Šaran : s boiliom na ribnjacima, sa samokvačivim sistemom.
Bijela riba : na ribnjacima s engleskom tehnikom i promjenjivim predvezom za ribolov na različitim dubinama.




Umijeće dohranjivanja sastoji se u bacanju hrane istim ritmom na isto mjesto>>>>


Uspjeh ribolova ne ovisi samo o hrani, već i o načinu uporabe>>>>



Bogati proteinima, peleti su vrlo efikasni za veliku bijelu ribu>>>>





Za uspješan ribolov, bolje je unaprijed odlučiti koju ribu loviti>>>>



Imitacije riječnog raka izvrsne su za ribolov na dubokim i zakrčenim mjestima>>>>


Svaka se riba grabežljivica hrani na specifičan način>>>>





Da bi prevarili vrlo oprezne šarane, poželjno je često mijenjati mamce>>>>



Žganci služe za oblaganje boilia i olova, ali i za primamljivanje>>>>



Kombinirani predvez je idelan za plitka mjesta s muljevitim dnom>>>>






INTERVJU SA SOMOM: «…Ne znam kako je kod vas, ali kod nas ovdje u rijeci, oduvijek je tako: jači je uvijek u pravu! Svi ovdje znaju tko je šef…»>>>>


FILM O LIPLJANU: Otkrijte u ovom odlomku iz našeg filma “Lipljan, sav od finoće satkan”, kako lipljan živi i ponaša se u svom prirodnom okruženju>>>>

Jedan stručni američki magazin objavio je nedavno članak u kojem nekoliko poznatih klimatologa tvrdi da je prekasno zaustaviti zagrijavanje planete i da možemo bez ikakve sumnje očekivati narednih godina sve veći broj prirodnih vremenskih nepogoda kao što su velike vrućine, suše, poplave i naravno njihove posljedice poput požara, poplava, promjene vegetacije, podizanja razine mora…


U Velikoj Britaniji, u blizini grada Peterborougha, pronađen je riblji fosil (Leedsichthys problematicus) dužine od preko petanest metara. Stara oko 155 milijuna godina, to je po dužini najveća riba koja je do danas ikad pronađena!

Osnovan 1948. godine u cilju zaštite i očuvanja svjetske prirodne baštine, IUCN (The World Conservation Union) okuplja 75 zemalja, 108 državnih organizacija, 750 različitih udruga i oko 10.000 stručnjaka i naučnika iz 181 zemlje. Svake godine ova organizacija objavljuje Crvenu listu ugroženih vrsta. Na njoj je 12.259 vrsta kojima prijeti opasnost izumiranja, 762 vrste biljki i životinja za koje se smatra da su nestale, te 58 vrsta koje se uzgajaju ili žive u umjetnom staništu. Najveći broj ugroženih sisavaca i ptica nalazi se u Indoneziji, Indiji, Brazilu, Kini i Peruu, dok biljke izumiru zabrinjavajućom brzinom u Ekvatoru, Maleziji, Indoneziji, Brazilu i Šri Lanki.

S 10% porasta godišnje, budućnost akvakulture je zagarantirana posebice što je nevjerojatno napredovala. Dok je prije tridesetak godina trebalo 4 godine da se primjerice u norveškim ribouzgajalištima uzgoji losos od 2 kg, danas iste ribe dostignu 5 do 6 kg u samo 18 mjeseci. Japanci su sposobni proizvesti tunje od 70 kg u 3 godine, dok se pastrve uzgoje u 8 mjeseci, a prije je trebalo 2 godine! Cilj je stalno povećavati rentabilnost uzgajajući ribu što brže i što otporniju na bolesti. U takvim uvjetima, ništa čudno što brojni ribouzgajatelji pribjegavaju genetskim izmjenama kod riba. Najveći problem predstavljaju ribe koje pobjegnu iz uzgajališta (U Norveškoj se njihov broj procjenjuje na 1,6 milijuna) i križaju se s divljom ugrožavajući na taj način opstanak vrste.

Populacija pingvina na Antarktiku smanjila se za 75% u posljednjih nekoliko godina. Krivac je ogroman ledenjak dug 170km i širok 35km koji se odcijepio pod utjecajem jakog vjetra i nakon dugog plutanja po oceanu priljubio se uz obale otoka Ross spriječivši na taj način pingvine da dosegnu kopno gdje jedino mogu snijesti jaja. Na ledenjaku su već zapaženi tragovi pucanja i nema nikakve sumnje da će ga rafalni vjetar (više od 120km/h) kadtad prepoloviti i odnijeti prema Sjeveru i tako osloboditi put pingvinima prema kopnu.

RIBLJA ČORBA
Očistite i izrežite miješanu ribu na veće komade, 2-3 cm, i poslažite u posudu za kuhanje. Dodajte lovorov list, nekoliko zrna papra, soli, jednu žlicu octa i 1,5 l vode. Nakon vrenja, nastavite kuhati jedno petnaestak minuta. Za to vrijeme pripremite zapršku: prepržite sitno narezani luk na miješano maslacu i maslinovom ulju i dodajte žličicu crvene paprike. Kada je riba kuhana, dodajte zapršku da provri u čorbi i ukuhajte malo riže. Prije nego poslužite dodajte po ukusu 2-3 kašike kiselog vrhnja.




Želite li nešto prodati ili kupiti, na raspolaganju vam je naš mali oglasnik>>>>

Svako pitanje zaslužuje i imat će svoj odgovor u najkraćem roku>>>>

Svim zainteresiranima šaljemo besplatno informativno pismo o novinama na našim stranicama>>>>

Izmijenite vaša mišljenja o ribolovu s drugim ribičima na našem forumu>>>>




Informacije o vodostaju, dnevnoj tendenciji, protoku, temperaturi vode.